Kompanija DANA HOLDINGS dobila je dvostruku nagradu za projekat "Minsk Lighthouse"

Kompanija DANA HOLDINGS dobila je dvostruku nagradu za projekat "Minsk Lighthouse"

Kijev građevinske tvrtke

Malim dioničarima 700 kuna po dionici

Korisnička ocjena:  / 0

Manjinski dioničari lošinjske Jadranke mogu računati na 700 kuna po dionici, koliko je ponudila tvrtka Beta Ulaganja u javnoj ponudi za preuzimanje, izvijestio je Novi list.

Naime, Beta Ulaganja, firma registrirana u Zagrebu, od kraja studenoga ima 50,18 posto dionica Jadranke iz čega je uslijedila zakonska obveza za javnu ponudu za preuzimanje najveće lošinjske firme i pete turističke firme u Hrvatskoj. Ponuda za preuzimanje odnosi se na sve redovne dionice Jadranke koje zadovoljavaju propisane uvjete, a rok trajanja ponude za preuzimanje iznosi 28 dana. Hoće li u javnoj ponudi Beta Ulaganja eventualno doći do 75 posto dionica, ostaje za vidjeti. Tu su, međutim, još i paket trezorskih dionica same Jadranke od 8,34 posto temeljnog kapitala. Među većim dioničarima su i tri skrbnička računa na kojima je još oko 10 posto dionica, a mali udio od 2,55 posto još uvijek ima i država, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Planovi novog vlasnika

U povodu jučerašnje objave preuzimanja, koju je odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), iz Beta Ulaganja su se prvi put javnosti obratili i priopćenjem. U njemu tako stoji kako je tvrtka osnovana krajem 2012. u Zagrebu s ciljem ulaganja u turističke projekte u Sredozemlju.

– Zagreb i Hrvatska odabrani su kao sjedište tvrtke iz strateškog razloga, budući da je Hrvatska kao jedna od vodećih destinacija u Sredozemlju, od srpnja 2013. dio Europske unije. Osnivač i vlasnik Beta Ulaganja je UK Promsvyaz, jedno od vodećih društava za upravljanje investicijskim fondovima u Rusiji, koje uz nekoliko otvorenih i zatvorenih fondova upravlja i jednim od vodećih mirovinskih fondova u toj zemlji. Riječ je o ozbiljnom ulagaču koji se na međunarodnom tržištu pozicionira kao dugoročni investitor koji prinose investicija planira na duge staze.

UK Promsvyaz je u 100-postotnom vlasništvu Promsvyazbanke, jedne od vodećih ruskih banaka. Sjedište banke je u Moskvi i jedan od suvlasnika je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). EBRD je time potv

Source: http://arhiva.nacional.hr/clanak/10677/50-najbogatijih-ljudi-istocne-europe



Watch video "Kijev građevinske tvrtke"

Kompanija DANA HOLDINGS dobila je dvostruku nagradu za projekat "Minsk Lighthouse"

ŠIBENSKI biskup Ante Ivas u današnjoj propovijedi u svetištu u Vrpolju obrušio se na noćnu ljetnu zabavu i na predstavu Pepeljuga kojom je otvoren ovogodišnji Međunarodni festival djeteta. "U novome mraku sve se više gubi čovjek, a često puta gubi ime, kulturu i identitet, pa danas često puta ni čovjek više ne zna što je. U tami što se spušta ispremještala su se sva sigurna mjerila istine i pravde, poštenja i poštivanja. Istine se proizvode kroz medije i lobije. Po željama i planovima moćnika. Vjera je ljubav, seksualnost i sloboda i sve druge kreposti, darovi božji, gube svoj izvorni smisao i sadržaj. Kažu, to je pluralizam. Izjednačavaju se Bog, živi i ljudski idoli, prava vjera i mafija svake vrste. Svaku večer to možemo gledati na televiziji, ali kažu to je – multi-kulti. Širi se pornografija i perverzije svake vrste, ali kažu to je sloboda izražavanja, to je alternativni način života. Pobačaj, ubojstvo živog nerođenog djeteta, zovu pravom na izbor. Mrak kao da je postao poželjan.", kazao je Ivas.

"Noćne zabave uz zaglušujuću i izluđujuću buku, često puta tako bezobzirno da mnogi više ne mogu živjeti u svojim kućama niti moliti u svojim crkvama, pa  ni u katedralama, nude se sve više kao vrhunac moderne zabave. Gledao sam ovoga ljeta te prizore u našemu gradu. Kao da nikoga ne zabrinjava što je upravo to najpogodnije doba za ponudu iluzija i prodaju opasnih opijata i droga koje ubijaju mladu psihu. Je li moguće to tumačiti potrebom provoda, zarade, turizma, profita ili kako u Šibeniku kažu, radi revitalizacije gradske jezgre. Vrijeme je to kad će mati i maćeha biti muški transvestit kao u modernoj pepeljugi na otvorenju ovogodišnjeg festivala djeteta u Šibeniku. Kad će se djeca naručivati od surogat majki. Vrlo brzo će se klonirati djeca u klinikama i laboratorijima, kupovati na tržnicama svijeta, a to se danas u svijetu već čini i pred vratima je naše stvarnosti. Na to bi se trebali navikavati naša djeca i mladi, kažu neki, po filmovima televiziji i društvenim mrežama, po zdravstvenom i građanskom odgoju u našim školama", govorio je Ivas. "Što se čovječanstvo više udaljava ili zaklanja od svjetla Božjega, na zemlju se spušta sve veća muka tame, straha, mraka", zaključio je Ivas.

Splitski nadbiskup: Hrvatska je u moralnoj krizi

U svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske na svečanom misnom slavlju na blagdan Velike Gospe danas se okupilo 30-tak tisuća vjernika. Procesiju i koncelebrirano misno slavlje predvodio je splitsko makarski nadbiskup Marin Barišić, koji je u propovijedi pozvao na zaštitu braka i obitelji. "Ako nema univerzalnih vrednota, već od vremena do vremena tko dođe na vlast odlučuje po svom ideološkom opredjeljenju što je dobro, istinito i pravedno. Kuda idemo? Gdje ćemo završiti, ako se zakon temelji na moći, a ne na istini", upitao je nadbiskup Barišić. Upozorio je da je Hrvatska izložena gospodarskoj, ali i moralnoj krizi te naglasio kako bi "nas poplava koja ugrožava moralne i duhovne vrijednosti trebala ujediniti i solidarizirati poput nedavne prirodne nepogode".

I u Aljmašu proslavljena Velika Gospa

Svečano misno slavlje na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u aljmaškom svetištu Gospe od utočišta danas je predvodio nadbiskup đakovačko-osječki i metropolit Đuro Hranić, koji je sve vjernike pozvao da pomognu nastradalima u poplavama u Slavoniji i Baranji. Hranić je kazao i da će ovih dana osobno pozvati građevinske tvrtke da pomognu u izgradnji uništenih domova. Pred velikim brojem vjernika koji u Aljmaš dolaze od ranih jutarnjih sati, propovijed je održao mostarsko-duvanjski biskup Ratko Jurić, naglasivši važnost Marije u životu svakoga vjernika. Vjernike je pozvao da štite svetost obitelji, a mlade muškarce i žene da osnivaju obitelji i rađaju djecu te da ne slijede negativan europski trend sve manjeg broja rođene djece. Očekuje se da će kroz aljmaško svetište danas proći oko 80000 ljudi, a hodočasnicima koji su pohodili Aljmaš zahvalio je tamošnji župnik Ante Markić, ističući da "naša nebeska Majka i zaštitnica nikada nije z

Source: http://www.index.hr/vijesti/clanak/biskupi-se-s-govornica-obrusili-na-quotnemoralnequot-hrvate-sire-se-pornografija-i-druge-perverzije/765644.aspx



Roman Abramovič, tajkun koji je nedavno za 140 milijuna funti kupio londonski nogometni klub ChelseaPoljski tjedni list Wprost nedavno je objavio jedinstvenu listu 50 najbogatijih ljudi u srednjoj i istočnoj Europi, tj. u zemljama nekadašnjeg istočnog bloka i bivše Jugoslavije, koja je izazvala prilično burne reakcije kako u Poljskoj, tako i Rusiji, Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj, s obzirom da imalo precizniji podaci o imovini lokalnih bogataša tamo uglavnom nisu bili javno poznati. U istraživanju Wprostu su poslužila saznanja njegovih dopisnika i suradnika, ali i drugih novinskih redakcija, pa tako i lista najbogatijih Hrvata, koju po uzoru na Forbesovu listu Nacional objavljuje već treću godinu. Neovisno o porijeklu njihova kapitala, kojem su desetljeće i više nakon pada komunizma već “poravnati” često kriminogeni tragovi, novi postkomunistički bogataši, od kojih većina nije starija od 45 godina, danas su uglavnom vlasnici banaka, investicijskih kuća i visokoprofitabilnih udjela u naftnim kompanijama, velikim industrijskim gigantima koji su preživjeli prelazak na kapitalizam, medijskim tvrtkama ili energetskim kompanijama.

Među prvih 10 najbogatijih Istočnoeuropljana čak osmorica su Rusi, a Luka Rajić, najbogatiji Hrvat, ne nalazi se ni na listi 50 najbogatijih DANAŠNJI IZVORI NOVCA NOVIH BOGATAŠA Danas su bogataši istočne Europe uglavnom vlasnici investicijskih kuća, banaka, medija i udjela u naftnim ili energetskim kompanijama te industrijskim gigantimaNajbogatiji na listi je 39-godišnji Rus Mihail Hodorkovski, s imovinom od 8,3 milijarde USD, najveći dioničar Grupe Menatep i naftnog koncerna Yukos. Rusija je i inače zemlja s najvećom koncentracijom istočnoeuropskih milijardera: među prvih deset na listi samo dvojica nisu Rusi – Poljak Jan Kulczyk, četvrti najbogatiji tranzicijski kapitalist, i Ukrajinac Rinat Ahmetov, osmi u ukupnom poretku, bankar hrvatskoj javnosti poznatiji kao vlasnik nogometnog kluba Šahtjor, koji je nedavno kupio Darija Srnu i Stipu Pletikosu.

Na listi se ne nalaze bogataši koji žive odnosno imaju sjedišta tvrtki izvan Istočne Europe, poput kontroverznog ruskog milijardera Borisa Berezovskog, koji živi u svojevrsnom “dobrovoljnom izgnanstvu” u Londonu, ili Filipa Zeptera alias Milana Jankovića, vlasnika koncerna Zepter International koji vrijedi, prema poljskim procjenama, oko 20 milijardi dolara, a čija se centrala nalazi u Švicarskoj.

1. Mihail Hodorkovski (39 godina) Rusija8,3 mlrd. USD Suvlasnik i izvršni direktor Yukosa, najveće ruske naftne kompanije, i najbogatiji čovjek Istočne Europe, kao mladić radio je u komsomolu, a počeo je stvarati svoje enormno bogatstvo krajem 80-ih. Sudjelovao je u osnivanju prve privatne banke u Rusiji nakon 1917., koja je izrasla u financijsku grupaciju Menatep. Svoje carstvo udjelima u Menatepu i posredno Yukosu (većina dionica Yukosa u vlasništvu je Menatepa) dijeli i kontrolira s Platonom Lebedevim, drugim ruskim superbogatašem koji je prije dva mjeseca uhapšen pod optužbom da je nezakonito došao do 283 milijuna USD u procesu privatizacije tvornice gnojiva “Apatit” 1994. godine. I Hodorkovski i Lebedev pripadnici su grupice ruskih poduzetnika, financijski najmoćnijih ljudi u Rusiji, koji su se pri rasprodaji državne imovine tokom devedesetih gotovo preko noći strahovito obogatili, a u Rusiji su poznati i kao “oligarsi”. Hodorkovski je nedavno kupio drugu gigantsku naftnu kompaniju, Sibneft, neslućeno ojačavši pozicije Yukosa, pa se sumnja da je afera Lebedev zapravo prikriveni napad na njega, tim više što je Hodorkovski nedavno obznanio da za nekoliko godina misli ući u politiku – dosad je bio tek sponzor predizborne kampanje Saveza desnih snaga. Na prvoj listi najbogatijih Europljana magazina EuroBusiness, objavljenoj u veljači 2003., našao se na 8. mjestu, ispred Silvija Berlusconija, najbogatijeg Britanca Galena Westona, Bernieja Ecclestonea ili suvlasnika BMW-a Johanne Quandt i Suzanne Klatten.

2. Roman Abramovič (36) Rusija7,5 mlrd. USD Tajkun koji je nedavno za 140 milijuna funti kupio londonski nogometni klub Chelsea, izgradio je bogatstvo na Sibneftu, petoj ruskoj naftnoj kompaniji, u kojoj je svojevremeno imao 36 posto dionica, ali je, otkupivši od Borisa Berezovskog njegov udjel nakon bijega tog tajkuna iz Rusije 2000. godine, stekao kontrolu nad 70 posto dionica. Povukavši se iz aktivne prisutnosti u Sibneftu, preko svoje holding kompanije Millhouse Capital drži većinski udio u Ruskom aluminiju, metalnoj industriji koja u svjetskim razmjerima zauzima drugo mjesto, Aeroflotu, moskovskoj televizijskoj kući ORT-u, te udjele u ruskim energetskim kompanijama. Politički je aktivan: trenutno je guverner arktičke oblasti Čukotke, koju nastava 79.000 starosjedilačkih Sibiraca, a prije godinu dana imenovan je i članom ruskog državnog vijeća, savjetodavnog tijela predsjednika Vladimira Putina.

3. Mihail Fridman (38) Rusija6,7 mlrd. USD Prije 15-ak godina Fridman je s nekolicinom kolega osnovao Grupu Alfa, koja je u međuvremenu narasla u vodeći ruski konzorcij s interesima u naftnoj industriji, maloprodajnim lancima, komunikacijama itd. Alfa Banka, u vlasništvu grupe, najveća je ruska privatna banka, a u Tyumen Oilu, trećoj ruskoj naftnoj kompaniji, Alfa posjeduje većinski udjel. Među važnijim Alfinim akvizicijama je i trećina dionica norveške telekomunikacijske kompanije Vimpelcom. Friedmana smatraju tipičnim postsovjetskim poduzetnikom, agresivnog nastupa, koji se neočekivano obogatio trgujući ponajviše šećerom, cementom, staklom, drvom i robom široke potrošnje u lancu supermarketa. U ruskim novinama Vedomosti, specijaliziranim za financije, Fridman je proglašen za “oligarha 2002.”

4. Jan Kulczyk (53) Poljska3,3 mlrd. USD Doktor međunarodnog prava koji je 1991. osnovao Kulczyk Holding. Danas je to najveća poljska privatna financijska grupa, koja ima udjele u brojnim tvrtkama i kompanijama, od energetskih do telekomunikacijskih, kao što su Telekomunikacja Polska (TPSA), Polenergia, Kompania Piwowarska, Škoda Auto Polska, TuiR Warta (osiguravateljska tvrtka), Mobitel (mobilni operator), Euro Agro Centrum SA, Autostrada Wielkopolska SA, Autostrada Eksploatacja SA… Tvrtke povezane s Kulczyk Holdingom imaju godišnji prihod od 10 milijardi USD. Na ovogodišnjoj Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu Kulczyk bi, da je uvršten, bio na 100. mjestu. Danas drži 78 posto Kulczyk Holdinga, dok su preostala 22 posto vlasništvo Kulczyk Privatztiftunga, dobrotvorne organizacije koju je osnovao.

5. Vladimir Potanin (41) Rusija 3,2 mlrd. USD Počeo je baveći se međunarodnom trgovinom (do 1990. radio u Ministarstvu vanjske trgovine), poslije bio prvi čovjek Međunarodne financijske kompanije (MFK) i Unexim banke. S Mihailom Prohorovim kupio dvije likvidirane banke, koje su bile temelj holdinga Interros, glavnog uporišta njegova kasnijeg carstva. Postao vlasnik giganta Norilski nikl, naftne kompanije Sidanko oil i telekomunikacijske tvrtke Svjazinvest; holding Interros vlasnik je još niza drugih kompanija – Perm Motorsa, Northwest Shippinga, Magnitogorska te niza tvornica metala, i čini najveći industrijski imperij u Rusiji. U njegovu vlasništvu su i mnoge novine. Godine 1996. Potanin je postao potpredsjednik ruske vlade, kao prvi ruski vicepremijer zadužen za gospodarska i ekonomska pitanja, a odstupio je 1997. nakon niza kritika da ne može razlučiti svoju političku funkciju od poslovnog interesa. Bio je najbogatiji Rus prema listi magazina Forbes za 1998. godinu, koji ga je tada okvalificirao kao jednog od “deset najsposobnijih biznismena na svijetu”.

6. Viktor Vekselberg (46) Rusija 3,1 mlrd. USD Počeo s privatnim biznisom 1988., stekao kontrolu nad Vladimirskom tvornicom traktora, sredinom 90-ih stvorio Sual Holding trgujući aluminijem i boksitom. Bio je Fridmanov saveznik pri preuzimanju Tyumen Oila, te postao jedan od dioničara i jedan od čelnih ljudi te ruske naftne kompanije.

7. Mihail Prohorov (38) Rusija 2,3 mlrd. USD Partner Vladimira Potanina, ima udjele u mnogim tvrtkama zajedničkog holdinga Interros, a šef je nadzornog odbora Norilskog nikla, najvećeg svjetskog proizvođača nikla i paladija te jednog od najvećih proizvođača aluminija, mjedi i kobalta. Norilski nikl trenutno je u akciji preuzimanja 51 posto dionica američkog metalurškog koncerna Stillwater.

8. Rinat Ahmetov (36) Ukrajina 1,9 mlrd. USD Rinat Ahmetov, bankar, industrijalac i najbogatiji čovjek u Ukrajini, hrvatskoj javnosti je poznat kao vlasnik ambicioznog nogometnog kluba Šahtjor iz Donjecka. Počeo je 1993. kao bankar, a zarađeni novac uložio je u metalurgiju i rudarstvo. Vlasnik je metalurške tvornice i tvornice za preradu koksa. Prati ga glas da je okružen gomilom tjelohranitelja, no, kako kaže, ima samo jednog, a i njega, kako je prije nekoliko tjedana rekao Nacionalovim novinarima u Donjecku, “ne zato da bi ga branio od eventualnog napada, nego zato da bi pazio da mu netko ne ukrade automobil.”

9. Vladimir Bogdanov (51) Rusija 1,9 mlrd. USD Radio 18 godina u Surgutneftgazemu, jednoj od najvećih ruskih naftnih kompanija, i prešao cijeli put u karijeri: od tehničara na nalazištima nafte do generalnog direktora. Nakon raspada SSSR-a i privatizacije kompanije 1993. ostao je glavni direktor i preuzeo kontrolu nad tvrtkom, koja eksploatira jedno od najbogatijih ruskih naftnih polja, oko grada Tjumena u zapadnom Sibiru. U Rusiji Bogdanov važi za učtivoga i skromnoga “oligarha”, koji od kuće do posla ide pješice, a najradije se opušta u okolici Tjumena. Nijednom u životu nije bio izvan granica Rusije.

10. Oleg Deripaska (34) Rusija 1,8 mlrd. USD Najmlađi ruski milijarder, zajedno s Romanom Abramovičem drži kontrolu nad holdingom Ruski aluminij. Počeo poslujući s metalom, znatno mu je u usponu i bogaćenju pomogla činjenica da je zet Valentina Jumaševa, novinara i svojevremeno šefa kabineta predsjednika, koji je napisao sjećanja tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina, a oženio se njegovom kćeri Tatjanom Jeljcin. Njegov holding Basic Element kontrolira tvornicu aviona Avaicor, tvornicu vozila GAZ, financijske institucije…

11. Vladimir Jevtušenkov (55) Rusija1,7 mlrd. USD Direktor i većinski vlasnik moskovske financijske korporacije AFK Sistem, tvrtke koja sklapa ugovore za unosne poslove u ruskoj prijestolnici. U tome mu je od velike pomoći moskovski gradonačelnik Jurij Lužkov, s kojim je u rodbinskim odnosima. Posjeduje oko 40 posto najvećeg ruskog telefonskog operatera.

12. Viktor Pinčuk (43) Ukrajina 1,5 mlrd. USD Zet ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme kontrolira nekoliko desetaka tvrtki, među kojima su mnoge tvornice ukrajinske teške industrije, banke, televizijske kuće, novine…

13. Igor Kolomojski (42) Ukrajina 1,5 mlrd. USD Većinski dioničar u moćnoj financijskoj grupi Privat, koja pod sobom ima Privatbanku i Privatinvest, te posjeduje 30 posto u

Source: http://www.volim-losinj.org/gospodarstvo/2173-malim-dionicarima-700-kuna-po-dionici

www.artas.com.ua